Kibernetička sigurnost postaje sve veći izazov u Europi, s naglim porastom ranjivosti u sustavima temeljenima na oblaku. Prema istraživanju IBM-ovog X-Forcea, broj ranjivosti u oblaku na globalnoj razini više se nego udvostručio u posljednje četiri godine, skočivši s 1.700 na 3.900 između 2019. i 2023. godine.
Dok mnoge zemlje ulažu u jačanje sigurnosne infrastrukture, analiza pokazuje da su određeni dijelovi Europe znatno osjetljiviji na kibernetičke prijetnje. Prema novom istraživanju sigurnosne tvrtke Kloudle, Balkan se izdvaja kao najranjivija regija, s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Albanijom na vrhu liste najugroženijih država u Europi.
Bosna i Hercegovina, Srbija i Albanija – kibernetički najranjivije zemlje u Europi
Prema ljestvici koju je sastavila tvrtka Kloudle, Bosna i Hercegovina, Srbija i Albanija su najosjetljivije zemlje u Europi kada je riječ o kršenju sigurnosti u oblaku.
- Bosna i Hercegovina prednjači s najvišom ocjenom rizika od 71%. Zemlja je doživjela gotovo devet milijuna sigurnosnih incidenata povezanih s oblakom u posljednja dva desetljeća, što je stavlja na vrh ljestvice kada se uzme u obzir veličina zemlje. Osim toga, Bosna ima i najnižu ocjenu spremnosti za kibernetičku sigurnost, što je čini još ranjivijom.
- Srbija se nalazi na drugom mjestu s rizikom od 69%, dok je Albanija na trećem s 67%. Međutim, obje zemlje imaju znatno višu razinu spremnosti za odgovor na kibernetičke prijetnje u usporedbi s Bosnom.
Velika Britanija i Italija također među najugroženijima
Dok su balkanske zemlje najizloženije, Velika Britanija i Italija također su među europskim zemljama s najvećim brojem zabilježenih sigurnosnih incidenata povezanih s oblakom.
- Velika Britanija je na četvrtom mjestu po ukupnim rizicima, a tijekom posljednja dva desetljeća zabilježeno je više od milijardu proboja sigurnosti u oblaku.
- Italija je peto najugroženije europsko gospodarstvo, s procijenjenih gotovo 800 milijuna incidenata.
Ipak, Italija ima visoku razinu pripremljenosti, za što je dobila ocjenu 88 od 100, što znači da su njeni sigurnosni sustavi bolji u odgovoru na prijetnje.
Zašto su neke zemlje ranjivije od drugih?
Stručnjaci upozoravaju da zemlje s nižom razinom kibernetičke zaštite često imaju nedovoljno razvijenu IT infrastrukturu, nedostatak ulaganja u sigurnosne mjere te manjak regulative koja bi osigurala sigurno korištenje tehnologije u oblaku.
„Ranjivosti u zemljama poput Bosne i Hercegovine i Srbije ističu ozbiljne nedostatke u kibernetičkoj infrastrukturi koji zahtijevaju hitnu pažnju“, izjavio je Akash Mahajan, izvršni direktor i osnivač tvrtke Kloudle.
Kako poboljšati kibernetičku sigurnost?
Mahajan naglašava da je edukacija o kibernetičkoj sigurnosti ključna, zajedno s implementacijom naprednih tehnologija zaštite podataka. Prema njemu, organizacije i države trebale bi se fokusirati na sljedeće mjere:
- Redovite sigurnosne revizije – sustavno provjeravanje IT infrastrukture i rješavanje sigurnosnih slabosti.
- Edukacija zaposlenika i korisnika – povećanje svijesti o cyber prijetnjama i obuci o prepoznavanju potencijalnih napada.
- Napredne metode enkripcije – zaštita osjetljivih podataka kroz sofisticirane metode šifriranja.
- Jačanje sigurnosti u oblaku – korištenje naprednih sigurnosnih protokola za zaštitu podataka u cloud okruženju.
Dok neke europske zemlje ulažu u jačanje svojih kibernetičkih obrana, druge, poput Bosne i Hercegovine, Srbije i Albanije, suočavaju se s ozbiljnim izazovima u zaštiti podataka. Uz stalni rast prijetnji u oblaku, sigurnost IT infrastrukture postaje ključna tema za vlade i organizacije diljem Europe.
S obzirom na stalne kibernetičke prijetnje, ulaganje u sigurnosne sustave i podizanje svijesti o kibernetičkoj sigurnosti postaje nužnost, a ne opcija.
euronews.com